Ako razmišljate o bušenju bunara ili zdenca za opskrbu vodom za vas OPG, ovo je kompletan vodič za vas.
Bušenje bunara nije samo pitanje pronalaska izvođača i bušenja– to je proces koji zahtijeva pažljivu pripremu, razumijevanje potrebnih dozvola i realističnu procjenu troškova.
U ovom vodiču detaljno ćemo objasniti sve korake: od procjene stvarnih potreba za vodom, preko geofizičkih istraživanja i pribavljanja dozvola, do završnog testiranja zdenca. Otkrit ćete zašto je hidrogeolog ključan partner u ovom procesu i kako izbjeći skupe pogreške koje mogu iznositi i nekoliko tisuća eura.
Najvažnije od svega – dat ćemo vam realističnu sliku troškova. Cijene bunara kreću se od 2.000 EUR za plitke bunare do preko 20.000 EUR za dublje bunare, ovisno o lokaciji i geološkim uvjetima.
Ali krenimo redom.
1. Koliko vam je vode zaista potrebno?
Pri planiranju bunara za navodnjavanje, ključno je precizno odrediti potrebnu količinu vode. To uključuje nekoliko važnih parametara:
Najprije izračunajte ukupnu dnevnu potrošnju vode za vaše poljoprivredne površine. Izračun ovisi o vrsti kulture koju uzgajate, tipu tla, klimatskim uvjetima i metodi navodnjavanja. Svaka kultura ima specifične potrebe za vodom u različitim fazama rasta.
Zatim definirajte vremenski raspored navodnjavanja — hoćete li navodnjavati cijeli dan, samo nekoliko sati dnevno ili možda 12 sati? Ovo izravno utječe na potrebni kapacitet bunara. Sustav koji radi kraće vrijeme dnevno zahtijeva veći trenutni protok vode.
Najvažniji tehnički parametar koji trebate odrediti je protok vode izražen u litrama u sekundi (l/s). Ovaj podatak je ključan za dimenzioniranje bunara i odabir odgovarajuće pumpe. Hidrogeolozi i stručnjaci za bušenje koriste ovaj parametar za projektiranje zdenca koji će zadovoljiti vaše potrebe.
S ovim informacijama se javljate hidrogeologu.
2. Procjena lokacije: gdje je voda i na kojoj dubini
Kada znate koliko vam vode treba i u kakvim vremenskim okvirima, razgovarajte s hidrogeologom. On će prvo napraviti brzi pregled hidrogeologije, geologije i topografije kako bi procijenio kakvi su vam izgledi za pronalazak vode.
Naime, u nekim situacijama odmah je očito da vode neće biti. Na primjer, ako se lokacija nalazi visoko na brdu i u krškom je području, velika je vjerojatnost da je voda preduboko ili da je uopće nema. Ili je na takvoj dubini da je crpljenje ekonomski neisplativo za OPG.
U drugim situacijama gdje je lokacija u dolini i isprepletena s rijekama i potocima, situacija je puno izglednija, pa se može i odmah znati da će biti vode. Ipak, u većini situacija, pošto je kretanje podzemne vode kompleksno, biti će potrebni istraživački radovi za vodu u obliku geofizičkih istraživanja.
Geofizička istraživanja su jednostavno “skeniranje” podzemlja bez kopanja. To su metode koje koriste različite fizikalne principe (poput električne struje, zvučnih valova ili radio valova) da “vide” kroz zemlju. Kada tražite vodu, ove metode mogu otkriti gdje se nalaze slojevi zemlje koji vjerojatno sadrže vodu.
Možete to zamisliti kao “rendgen za zemlju” koji vam točno pokazuje gdje bušiti bunar i koliko duboko, umjesto da nasumično pogađate i riskirate bušenje na mjestu bez vode.
Cijena geofizičkih istraživanja kreće se od oko 500 € za jednostavne terene i manje površine, do nekoliko tisuća eura za kompleksna istraživanja. Iako predstavljaju dodatan trošak, bez njih ne možete sa sigurnošću znati gdje je optimalan položaj za zdenac, a time je i rizik da vam bušenje bude uzalud veći. Drugim riječima, ova vrsta istraživanja je ključna za izbjegavanje skupih pogrešaka.
Znam što mislite – zašto jednostavno ne angažirate rašljara da vam nađe vodu?
Istina, dobar rašljar vam može reći otprilike gdje je voda i koliko je duboko voda, i koliko bi je potencijalno moglo biti, ali jednostavno neće znati je li to pravi vodonosnik koji će imati dovoljno vode koja se neprestano obnavlja, ili je samo manja zaliha vode koju ćete iscrpiti i potrošiti za godinu dana, ili možda nešto treće?
A još važnije, bez angažiranja hidrogeologa i izrade potrebnih istraživanja i projekta, nećete moći dobiti dozvolu od Hrvatskih voda, koje zahtijevaju određenu vrstu dokumentacije prije nego što uopće smijete izbušiti i crpiti vodu iz zdenca.
3. Dozvole i dokumentacija: program radova za izvođenje zdenca
Nakon interpretacije podataka dobivenih geofizičkim istraživanjima, moguće je precizno odrediti raspored podzemnih slojeva. Ti podaci jasno pokazuju položaj svakog sloja, njegovu dubinu, veličinu i potencijalni vodni kapacitet.
Ako su hidrogeološka ispitivanja pokazala pozitivne rezultate i utvrdila potencijalni izvor vode, sljedeći korak je izrada projektnog programa radova za izvođenje bušotine, odnosno bunara ili zdenca.
To su u biti tehničke specifikacije kojima se točno definira: gdje će se bušiti, na koji način i kojom metodom, do koje dubine će se bušiti, koju vrstu materijala treba koristiti u izradi zdenca, kako će se uzorkovati i analizirati voda, te koje metode testiranja zdenca će biti primijenjene.
Na temelju ovog programa radova od Hrvatskih voda se traži izdavanje “vodopravnih uvjeta”. Ovaj dokument je ekvivalent građevinskoj dozvoli kada gradite, samo što je ovdje to dozvola da se može bušiti.
Kada dobijete zeleno svjetlo od Hrvatskih voda, možete krenuti u bušenje bunara.
4. Izvedba bušotine i troškovi: cijena bušenja po metru, cijevi i transport
U ovoj fazi projekt ulazi u ozbiljnu fazu i trebate pronaći pouzdanog izvođača koji je vješt u bušenju i precizno prati program radova. Najbolji izvor preporuka je hidrogeolog koji izrađuje vaš projekt, jer on obično surađuje s dokazano kvalitetnim izvođačima.
Jednom kada imate izvođača i spremni ste za bušenje, trebate pripremiti teren.
Ako lokacija za bušenje nije lako dostupna, potrebno je napraviti pristupni put za bušaću garnituru. Sama lokacija mora biti ravna – mora postojati ravna površina na kojoj će stajati stroj za bušenje. Ukoliko će za proces bušenja trebati veća količina vode, i to ćete trebati unaprijed organizirati.
Imajte na umu da prije samog bušenja vjerojatno trebate obaviti određene zemljane radove za pripremu terena, što predstavlja dodatni trošak.
Što se tiče cijena bušenja po metru, teško je dati precizne informacije zbog brojnih parametara koji utječu na konačnu cijenu. Ipak, pružit ću vam okvirne podatke jer znam da je to pitanje neizbježno.
Cijena ovisi o promjeru bušenja, dubini bušenja i vrsti materijala koji se ugrađuje.
Moguće je ugraditi cijevi od PVC-a, čelika ili inoxa. U 99% slučajeva za navodnjavanje poljoprivrednici odabiru PVC cijevi zbog pristupačnosti. Metar pune PVC cijevi promjera 125 mm stoji oko 30 EUR, a filteri istog promjera koštaju približno 35 EUR po metru.
Samo bušenje košta između 100 EUR i 300 EUR po metru, a cijena ovisi o profilu odnosno vrstama stijena kroz koje se buši i, posljedično tome, metodi bušenja koju je potrebno koristiti.
Primjerice, u okolici Velike Gorice već nakon jednog metra nailazite na šljunak i buši se do dubine od 12-13 metara, što zahtijeva drugačiju metodu bušenja nego u okolici Đakova gdje je vodonosni sloj na 48 metara dubine i u drugačijim stijenama. Za lokaciju poput Velike Gorice, bušenje s postavljanjem cijevi koštat će 130-140 EUR po metru, dok će za situaciju kao u Đakovu cijena biti dvostruko viša, oko 300 EUR po metru.
Tako da ukupni trošak kompletnog projekta zdenca (bez pumpe i cijevi za navodnjavanje), uključujući transport, iznosi približno 2.000 EUR u Velikoj Gorici, odnosno oko 20.000 EUR za projekt u Đakovu. Cijene, dakle, značajno variraju i mogu se precizno odrediti tek nakon provedenih istraživanja i definiranja svih parametara u Programu Radova.
5. Testiranje zdenca i analiza kvalitete vode
Nakon što izvedete zdenac, niste odmah spremni za njegovo korištenje, jer morate pribaviti još dozvola.
Prije korištenja zdenca, morate ishoditi vodopravnu potvrdu – službeni dokument koji vam daje zakonsko pravo za crpljenje podzemne vode.
Za dobivanje ove dozvole morate testirati zdenac kako bi se utvrdila njegova točna izdašnost (koliki je protok vode) i procijenio utjecaj crpljenja na podzemne vode.
Testiranje provodi ovlašteni hidrogeolog koji će ovim postupkom potvrditi da u zdencu ima dovoljno vode. Nakon uspješnog testiranja, možete podnijeti zahtjev Hrvatskim vodama za izdavanje vodopravne potvrde.
Također, u ovom koraku možete testirati kvalitetu vode, što će vam omogućiti da točno odredite je li potrebno tretiranje vode i koje filtere koristiti za navodnjavanje.
Nakon svih ovih koraka, konačno ste spremni za crpljenje vode i korištenje vašeg novog zdenca.
6. Crpljenje vode i navodnjavanje
Što se tiče samog crpljenja i korištenja vode, prvo će vam Hrvatske Vode postaviti mjerač. Nakon toga, mjesečno očitavate potrošnju i plaćate račun za potrošenu vodu. Cijene se kreću otprilike od 0,10 do 0,20 eura po kubiku vode.
Alternativno, ako je to moguće, može se plaćati i potrošnja vode po hektaru, što znači fiksno po površini. Bez obzira jeste li potrošili tu vodu ili ne, odnosno potrošili ogromne količine ili minimalne – plaćate isti iznos.
Važno je napomenuti da je navodnjavanje u poljoprivredi izuzeto od plaćanja koncesije. Za razliku od toga, svi ostali korisnici koji koriste tehnološku vodu moraju plaćati koncesiju nakon što pređu 10.000 kubika. U poljoprivredi ova obveza ne postoji, što u praksi znači da za potrebe navodnjavanja možete koristiti neograničenu količinu vode.
Zaključak
Investicija u vlastiti zdenac za navodnjavanje može biti značajna, ali dugoročno donosi brojne prednosti poljoprivrednicima. Osiguravanjem stabilnog i pouzdanog izvora vode, OPG-ovi mogu smanjiti ovisnost o vremenskim uvjetima i povećati prinose svojih kultura.
Važno je napomenuti da je za uspješnu realizaciju projekta ključno angažirati stručnjake u svakoj fazi – od hidrogeologa do kvalitetnih izvođača radova. Pravilno planiranje i izvedba osigurat će dugotrajnost i učinkovitost vašeg sustava za navodnjavanje.
Ukoliko ste zainteresirani za bušenje bunara za vaš OPG, slobodno nam se javite da vam pomognemo s tim projektom – od inicijalnog planiranja potrebnih količina, do istražnih radova, izrade projekta i preporuke izvođača.
Pozdrav,
-Hrvoje